|
|
STRATEGIJA OMLADINSKE POLITIKE OPĆINE VELIKA KLADUŠA:
Zaključak o usvajanju nacrta strategije omladinske politike - preuzmite ovdjeJAVNI POZIV za učešće u javnoj raspravi o nacrtu strategije - preuzmite ovdjeSTRATEGIJU RAZVOJA OMLADINSKE POLITIKE OPĆINE VELIKA KLADUŠA I AKCIONI PLAN 2010-2014, -preuzmite ovdje (2.47MB) Obavijest o rasporedu javnih rasprava o strategiji razvoja omladinske politike - preuzmite ovdje______________________________________________________________________ PROGRAM RADA OV ZA 2010. god. možete preuzeti ovdje.__________________________________________________________________
|
|
|
Kamen temeljac formiranja zdravstvenih službi na podru?ju Općine Velika Kladuša, bile su partizanske bolnice u : Podzvizdu, Donjoj Vidovskoj i bolnica u Pećigradu. U njima su se lije?ili i ranjenici i civili. Ove partizanske bolnice su bile javne-izgradjene u naseljima-, za razliku od drugih koje su bile izgrađene u šumama. Većina ih je bilo smješteno po školama i drugim pomoćnim prostorijama/zgradama. Radi oja?anog stru?nog rada u bolnicama pri vojnim komandama pored zbrinjavanja ranjenika, zbrinjavali su se i civili, vršili su kurativu i preventivu u pozadini.
U ovim bolnicama su bile i savezni?ke kirurške ekipe ( ekipe ruskih lije?nika) na ?elu sa majorom dr. Bukvalovom. Bolnice su dobro ?uvane i obezbjeđivane od naroda, jer su bile otvorene i u funkciji naroda. Pord navedene tri bolnice bilo je i manjih po terenu i to: Mala Kladuša-punkt za lake ranjenike, oporavilište za rekonvlascente, na Barakama- dje?iji dom za ratnu siro?ad sa Banije i Korduna. Ambulanta u Todorovu za prihvat ranjenika, kao i na Skokovima. U Šumatcu je bila manja bolnica za interne bolesnike i kožna oboljenja.
Sve navedene bolnice su bile dio velikog sistema partizanskih bolnica po Petrovoj gori i Kestenovoj gori, u koje se vršila "dubinska" evakuacija ranjenika.
Godinama poslije oslobođenja u Velikoj Kladuši nije postojala niti jedna zdravstvena ustanova , niti stalnog lije?nika, nego je jednom sedmi?no iz Cazina dolazio dr.Dragutin Cisko. U periodu od 1929-30 kraće vrijeme je bio stalno lije?nik dr. Komar, dr. Sergej Mihajlov, dr.Janovski. U navedenom periodu Kladuša nije imala babicu, po babicu se išlo u Cetingrad. U navedenom periodu nepismenost je bila oko 75%,i tada se ide na izgradnju škola u: Maloj Kladuši, Todorovu, Zborištu, Stabandži i u Bos.Bojni. 27. decembra 1952.godine Narodni odbor sreza Velika Kladu?a donosi rješenje o osnovanju Sreske ambulante.
Savjet za narodno zdravlje i socijalnu politiku Narodne Republike Bosne i Hercegovine uputio u Veliku.Kladušu, lije?nika, Nijemca, humanistu, dr.Hans Scheike. Prva ekipa zdravstvenih radnika na ?elu sa dr.Hansom Scheikom su:
Mustafa Džanić, Mina Džebić-Minda, Šefika Lonić, Džemal Miljković , Huse Miljković(Ren�etov) i babica Minka. Ujedinjenjem Sreske ambulante i apoteke (kada se i ukidaju srezovi), 1954, Velika Kladuša dobiva Zdravstvenu stanicu.
Ratna stradanja u Drugom svjetskom ratu na podru?ju općine Velika Kladuša ostavila su iza sebe pustoš, siromaštvo, glad, invalidnost. Pored navedenog, niska stopa zaposlenosti, opšta i zdravstvena neprosvjećenost i ?esta pojava zaraznih bolesti kao što su pjegavi i trbušni tifus, trahom i druge, daju sliku zdravstvenih (ne)prilika u Velikoj Kladuši nakon Drugog svjetskog rata. Velika Kladuša kao sresko središte sa 5.000 stanovnika, dugo iza oslobođenja nije imala razvijeno institucionalno zdravstvo i stalne zdravstvene radnike, pa su doktori medicine dolazili povremeno, naj?ešće iz Cazina.
Integracijom Zdravstvenih stanica Velika Kladuša i Vrnogra? 1969. godine nastao je Dom zdravlja Velika Kladuša.
1978. godine Dom zdravlja Velika Kladuša imao je zaposleno: dva doktora medicine specijalista(internista i pneumoftiziolog),10 doktora medicine opšta praksa, pet doktora stomatologije, sedamdesettri zdravstvena tehni?ara, te 50 radnika ostalih zanimanja.
1979. godine osniva se Dispanzer za zdravstvenu zaštitu radnika firme Agrokomerc, lociran u preduzeću Transport, a 1986 preseljen u vlastitu zgradu u Polju.
|
|
|
|
Općina Velika Kladuša
besplatni info telefon:
0800-20-217 |
|
Tko je online |
|
Imamo 12 gostiju na sajtu
|
|
|
Zdravstvo 
Telefonski imenik
