Općinski načelnik, Admil Mulalić

Predsjedavajući OV, Sejfo Mustafić

A D R E S A
Općina Velika Kladuša 77230 Velika Kladuša Tel : ++387 (0) 37 770 025
Fax: ++ 287 (0) 37 770 408
E-mail : Ova e-mail adresa je zašticena od spam botova, morate imati ukljucen Javascript da bi je vidjeli
Web-site: www.velikakladusa.gov.ba

Direktni telefonski kontakti
Centrala: ++387(0) 37 770 030, 770 351, 770 437, 770 597, 771 689, 770 041, 771 431

Osnovne informacije o općini Velika Kladuša
Općina Velika Kladuša se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. S južne strane graniči sa općinama Unsko-sanskog kantona Bužim i Cazin, a sa zapada, sjevera i istoka Repubikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina. i Dvor na Uni. Ukupna površina teritorija Općine je 331,55 km 2 na kojem je po popisu od 1991. godine živjelo 52.908 stanovnika sa prosječnom gustinom naseljenosti od 160 stanovnika na km 2 , što velikokladušku općinu uvrštava u najgušće naseljene prostore Bosne i Hercegovine. Procijenjuje se da sada Općina ima oko 44.350 stanovnika.
Administrativno teritorij Općine je podijeljen na 14 mjesnih zajednica, različitih po teritorijalnoj veličini i po broju stanovnika.
Geoprometni položaj općine Velika Kladuša je veoma značajan za njeno stanovništvo, za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "kapijom Bosne". Njenim teritorijem prolazi magistralni put M4-2 koji je povezan sa središtem Kantona na jugu, a na sjeveru sa privrednim središtima u Republici Hrvatskoj.
Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih činilaca u razvoju općine s obzirom na geografski položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike.
Od ukupne površine zemljišta najveći procenat predstavlja poljoprivredno zemljište - 22.375 hektara ili 67,48 % ukupne teritorije.
Ranih 80-tih godina prošlog vijeka Općina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni privredni razvoj općine kao cjeline, jer su praktično na području svake mjesne zajednice izgrađeni privredni kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa respektabilnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom.
Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.
Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetaličnih i metaličnih mineralnih sirovina . Od nemetaličnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948. godine), krečnjaka i dolomita. Metalične mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksplatisane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta mangana na ovom podru�?ju mogu svrstati među najveća u Evropi.
Za privredu općine nisu zanemarljiva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje: tekuće i termalne vode, 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Javni resursi

Obrazovanje

Osnovne škole: 10 centralnih osnovnih škola, 21 četverorazredna područna škola, učenika 5578 , zaposlenih u osnovnim školama: 382 ukupno.

Srednje škole: jedna opća gimnazija , dvije srednje mješovite škole, ukupno učenika 2.224, 142 zaposlenih u srednjim školama.

Predškolsko obrazovanje: Dječije obdanište 1, sa 95 djece-korisnika i 19 zaposlenih.

Zdravstvo: Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša sa 7 područnih zdravstvenih ambulanti, ima ukupno zaposlenih 172, od kojij je 27 doktora medicine i stomatologa, dok je 11 viših i 75 medicinskih tehničara.

Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša, zaposleno 2 socijalna radnika, jedan psiholog, jedan pravnik.

Kultura i sport: Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalića" u svom sastavu ima kino-salu sa 250 sjedišta, biblioteku sa knjižnim fondom 5.180 od naslova, odnosno 11.700 primjeraka knjiga, izložbeni prostor za stalnu postavku umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" sa 150 članova u ženskom gradskom horu, dramskoj i plesnoj sekciji.
U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD Vrnograč sa preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nosioci razvoja amaterizma u oblasti kulture.
Nosioci razvoja sporta su: NK "Krajišnik", NK "Mladost" (MZ Vrnograč), FC ABC (MZ Podzvizd); Košarkaški klub "Krajišnik" (muške i ženske ekipe), Karate klub "Saniteks", Karate klub "23. februar", Konjički klub "Krajišnik", Sportsko društvo "Polet" Šumatac i drugi.

Udruženja: Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK), Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša, UG "Svijetlija budućnost", Udruženje "Stope znanja", Udruženje žena Bošnjakinja";  Lovačko društvo "Velika Kladuša", Udruženje ribolovaca "Štuka", Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša.

Vjerski objekti

- Džamija .......................................................................................................................28
- Pravoslavna crkva .......................................................................................................2

Privreda

- državna preduzeća (većinski državni kapital)                                       1
- privatizirana državna preduzeća (većinski dioničarski kapital)         3
- privredna preduzeća (privatna)                                                          390
- javna preduzeća (osnivač Općina)                                                        4
- samostalne zanatske radnje                                                             130
- trgovačke radnje                                                                                   110
- ugostiteljske radnje                                                                               90
- zadruge                                                                                                       2

Privredni objekti po broju zaposlenih: mikrofirme (do 5 zaposleni) 90%, male firme (od 5 do 20 zaposlenih) 5%, srednje firme (od 20 do 100 zaposlenih) 3-4%, velike firme (preko 100 zaposlenih) 0,5 - 1%.

Zaposlenost stanovnika: u privredi 3.251, u vanprivredi 1.043, ukupno zaposlenih 4.294; zaposlenih izvan općine, u zapadnoevropskim zemljema (procjena) 5700, evidentirano nezaposlenih 3.443.

Poljoprivreda: oranice i bašte 16.318 ha, voćnjaci 259 ha, livade 3.027 ha, pašnjaci 2.769 ha, ukupno 22.375 ha.
Šumsko zemljište kao resurs ove općine obuhvata površinu 9.057 ha, od čega je 95,50 % pod šumom i šumskim kulturama, a svega 4,50 % ima tretman goleti.
Vode kao resurs ovog područja: nema velikih rijeka, ali je bogato izvorima i manjim vodotocima. Rijeka Glina (prirodna granica dijela granice BiH i R H) prihvata vode rijeka Kladušnice i Glinice s njihovim manjim pritokama i čine sliv površine od oko 291 km 2. Termalne vode su istražene u periodu od 1973. do 1983. godine istovremeno sa vodoistraživanjem podzemnih akumulacija pitke vode za potrebe stanovništva i industrije. Termalna voda (iz eksplatacionih bunara - bušotina) ima prosječnu temperaturu 27 - 28 o C, kapacitet više stotina litara/sec, a može se koristiti, s obzirom na fizikalno-hemijske i bakteriološke analize, kao pitka voda.


Infrastruktura općine

Putnu mrežu općine čine magistralni put M-4.2 dužine 16,6 km, regionalni putevi dužine 79 km i lokalni putevi dužine 103 km. Regionalni putevi su asfaltirani 70 % i lokalni 52 % ukupne dužine. Teritorij općine je sa svim graničnim općinama (USK-a i RH) povezan asfaltnim putnim pravcima. U poratnim godinama intenzivno se radi na asfaltiranju lokalnih putnih pravaca angažiranjem finansijskih sredstava Općinskog fonda za komunalne djelatnosti/Općine, budžeta USK-a i lokalnog stanovništva.

Elektroenergetski objekti na podrucju Opcine ukljuceni su u jedinstven elektroenergetski sistem BiH, i
napajaju se preko dvije prenosne trafostanice TS 110/35/10 kV Velika Kladuša i TS 110/35/10 Vrnograc,
a koje su uvezane u visokonaponski prsten u Unsko-sanskom kantonu.

Elektrodistribucija Bihać, Poslovna jedinica Velika Kladuša opskrbljuje elektricnom energijom kupce na
približno 13.000 mjernih mjesta, na svim naponskim razinama i kategorijama potrošnje.
Elektricna energija distribuira se preko 950 km mreže razlicitih napona i oko 200 trafostanica.
Sva domaćinstva na podrucju Općine su elektrificirana.

Telefonska - fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupnu teritoriju općine. Digitalna centrala sa preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih lica na području općine Velika Kladuša. Pored toga stanovništvu općine je dostupna mreža mobilne telefonije (GSM, BH Telecom).
Radio televizijski signali FTV, TV USK, HRT, TV Banja Luka i TV Slovenije pokrivaju područje općine. Pored dobre pokrivenosti sa više radio - mreža, općina ima dvije lokalne radio stanice Radio "Velika Kladuša" te Radio "Velkaton"

Ostali podaci o općini Velika Kladuša

Objekti kulturno-historijskog naslijeđa

Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-historijskom naslijeđu baštinjenom pod vjekovnim utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i perioda razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-historijskog i graditeljskog naslijeđa :
• srednjevjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša (sada hotelsko-ugostiteljski kompleks "Stari grad"), Podzvizd, Todorovo, Vrnograč;
• rimski lokaliteti "Crkvine";
• ostaci nekadašnjeg spomenika "pobjedi nad pukovnikom - kasnije banom Jelačićem "pod Podzvizdom;
• lokalitet "Hrnjičin bunar"
• neistraženi lokaliteti "nestalih" srednjovjekovnih utvrda i crkvi
• Gradska džamija (iz 1901. godine),
• spomen - objekti iz historije NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama fašističkog terora, spomen-biste narodnim herojima ovog kraja);
• objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalućare).

Turističko-ugostiteljski objekti : Hotelsko-ugostiteljski kompleks : "Stari grad", Hotel "Konak", brojni restorani; izletišta uz rijeke Glinicu i Kladušnicu, lokalitet pećine "Hukavica", lovišta Bukovlje i Stabandža, bazen sa termalnom vodom Mala Kladuša, izvorišta termalne vode (Šumatac, Barake).

Prirodni resursi i potencijali za razvoj općine

• Povoljan geoprometni položaj u odnosu na okruženje i regionalne strateške pravce Pounja i Pokuplja (R Hrvatska),
• Prirodno bogatstvo (mineralne sirovine - metalične i nemetalične),
• Zemljišni resursi (poljoprivredno zemljište osnova za proizvodnju zdrave hrane : strna žita, povrće, voće, industrijsko bilje); šume i šumska zemljišta bogata šumskim plodovima; pašnjaci.
• Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, peradarstvu i pčelarstvu,
• Tradicija u proizvodnji povrća i povrća za potrebe prehrambeno-prerađivačkih kapaciteta.

Strategija razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje

"Strategijom", kao osnovom za izradu i realizaciju razvojnih projekata, obuhvaćene su slijedeće oblasti razvoja primarne poljoprivredne proizvodnje:
• Ratarstvo (proizvodnja žitarica, stočne hrane)
• Stočarstvo (proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa)
• Voćarstvo
• Povrtlarstvo
• Pčelarstvo
• Otkup i prerada šumskih plodova i ljekovitog bilja.

Osnovni pravci i strategija razvoja Općine

• Obnova, modernizacija i izgradnja lokalne infrastrukture od suštinskog značaja za dugoročan razvoj Općine
• Ekonoksi oporavak i razvoj poljoprivrede i agroindustrijskog sektora i prehrambene industrije
• Revitalizacija i prestrukturiranje preduzeća u sektoru tekstila, građevinarstvu, javnih preduzeća kojima je osnivač Općina
• Razvoj poduzetništva u sektoru iskorištavanja prirodnih resursa ( oblasti obrade drveta, stočarstva, iskorištavanja termalnih voda, turizma)
• Razvoj infrastrukture neophodne za razvoj poduzetništva u uslovima tržišne ekonomije (mala i srednja privatna preduzeća)
• Izgradnja poslovnih zona u skladu sa planskim dokumentima (tržni i proizvodni zanatski centri , turističko - ugostiteljsi kapaciteti)
• Promocija mogućnosti ekonoskog razvoja, direktnih i indirektinih ulaganja domaćeg i stranog kapitala
• Stvaranje uslova za obrazovanje i obuku za zanimanja prema potrebama tržišta rada i razvoja Općine i razvoja obrazovnih institucija osnovnog i srednjeg obrazovanja
• Promocija amaterizma u oblasti kulture, kadrovsko i ekonomsko jačanje ustanova, udruženja i društava u sektoru kulture
• Izgradnja sportsko-rekreativnog centra u gradu i sportskih terena u zonalnim centrima sa sadržajima interesnog povezivanja sporta, marketinga i usluga.
• Jačanje kapaciteta lokalne uprave koja se lokalnu vlast učiniti pristupačnom, odgovornom, stručnom i pouzdanom za razvoj općine, humanizaciju odnosa i socijalnu koheziju, za upravljanje i odlučivanje uz participaciju građana i za ekonomsku i socijalnu održivost opaine kao lokalne zajednice.