Neka ovaj današnji dan i svi dani koji su pred nama budu dani naše spremnosti da se suočimo činjenicom da nam je potrebna poštenija i sretnija budućnost, a ne političari i mudraci sa istorijskim opravdavnjima i nacionalnim liderstvima koji su nas odvukli u kaljužu bezizlaza.

Za naš grad i za našu općinu i za sve naše ljude, ovo je već sedmu deceniju poseban dan na kojeg smo ponosni i zato mu se vraćamo svake godine. Da bi uspješno išli dalje moramo se prisjećati dana koji su ostavili neizbrisiv trag na ovim prostorima.

Zato sam danas radostan, zajedno sa Vama, jer na današnji dan prije 68 godina Velika Kladuša je očekivala i dočekala svoje prvo oslobođenje 23. februara 1942. godine. Toj radosti ljudi ovog kraja posvećen je evo i ovaj današnji dan i ova svečana sjednica, gdje ćemo se prisjetiti tih dana i svih dana poslije toga, a bilo ih je mnogo radosnih i tužnih i neshvatljivih.

Danas, poslije mnogo teških godina, ovaj kraj i njegovi ljudi sa krajiškom upornošću pokušavaju da ovom gradu povrate, bar donekle, sjaj i sliku, nekadašnjeg razvoja, koji je tada plijenio svijet. Tih teških dana i vremena prije skoro sedam decenija ovi ljudi nisu mogli da podnose nepravde i gaženje njihovih sloboda koje je sa sobom donijela okupacija. Poslije će se pokazati, da se u svim teškim prilikama za ove ljude i ovaj kraj, slično reagovalo i mnogo puta nepravedno ispaštalo.

No, ovo su posebne prilike i to one svečarske i prigodne, kada se valja podsjetiti na mnogo čega iz prošlosti. Trebalo je i valjalo je velikim žrtvama izboriti se za svitanje slobode. 23 februara 1942. godine u Veliku Kladušu ušle su slobodarske partizanske jedinice Narodno oslobodilačke vojske i to je istovremeno bio prvi od 731 dana slobode ovog grada, čime se malo koji grad mogao pohvaliti.

Pomenuta burna prošlost učinila je svoje. Morali su ovi ljudi i u najsloženijim vremenima iznalaziti snage i upornosti i uvijek počinjati iz početka. Žarka želja za slobodom, pravednijim životom uvijek ih je nosila, a to znači prkosila, inatila. Ne stidi se Krajišnik svog bunta i svoje upornosti, jer je on uvijek takav i bio, bez obzira što ga najčešće nisu razumjevali. Uvijek se poslije pokazalo da je bio progresivan i vidio dalje, ali ga je najčešće sve to skupo koštalo. Činjenice govore svoje, a govore, i niko ih ne može ućutkati, i svjedoče da je ovaj kraj i ovi ljudi u određenim fazama razvoja postizao neviđen napredak. U jednom periodu svog stasanja ovaj kraj je bio mjerilo za dobro i postao poznat širom svijeta. Ovi ljudi i ovaj kraj su dokazali i pokazali da imaju snage i volje, kada je mnogima to upravo nedostajalo, da čitavu Krajinu pretvore u neviđeno čudo napretka. Bile su to osamdesete godine, bilo je to vrijeme lijepog rada, zanosa i života. Ko zna gdje bi tom zanosu i poletu bio kraj da nisu uslijedila zla vremena. Najprije afera Agrokomerc, koja potrese ovaj kraj i ove ljude baci na koljena poniženosti. Iza toga, uslijediše još crnji i teži ratni dani koji i danas podsjećaju na veliku nesreću koju je teško nositi i koračati naprijed.

Valjalo je ponovo kretati iz početka, u neshvatljivo teškim okolnostima u kojima se našao ovaj kraj i njegovi ljudi. Bilo je lutanja, traganja ali i dobre namjere da se stvori ambijent za pomicanje naprijed bez obzira

na nemoguće složenu situaciju u kojoj je za nas bilo malo ili nimalo razumjevanja.

Međutim, uspjeli smo. Taj uspjeh je vidljiv, zahvaljujući razumijevanju naroda, to moram pomenuti sa razlogom, jer možda taj napredak nije uvijek bio najsretnije raspoređen, što smo nastojali ispraviti. To kolektivno razumijevanje, kojeg sigurno imaju ovi ljudi i ovaj kraj veliko je bogatstvo u teškim prilikama i to izgrađeno kolektivno mišljenje je dobar preduslov da se bolje razumijemo u našim namjerama da stvorimo sretniju budućnost.

Od prošle godine, cijeli svijet potresa velika ekonomska kriza, koja je najmoćnije ekonomije svijeta bacila na koljena, poljuljala mnoge optimiste, ugrozila mnoge projekte, pa i našu i onako osjetljivu državu pa i ovaj kraj. To smo veoma ozbiljno shvatili, znajući sve moguće posljedice pa smo se uhvatili u koštac sa životom i prilikama koje nisu slutile na dobro.

U međuvremenu i mene kao čovjeka uvijek spremna na sve izazove obhrvala je teška bolest, koja je za mene bila bolan i težak izazov. Postavio sam sebi do sada najteži životni zadatak. Moram pobijediti! Borba je bila neshvatljiva, ali uspješna zahvaljujući mnogima koji su me razumjeli i svojim angažmanom nisu dozvolili da taj period moje teške borbe bude presudan i da se negativno odrazi na naš razvoj i na naše ranije zacrtane planove. Tu podršku sam osjećao svakog trenutka i ovo je prilika da se zahvalim svojim saradnicima i ljudima čiju sam podršku osjećao. Nakon ove pobijede shvatio sam koliko su mala ostala, svakodnevna pitanja i prepreke i da nam se ne može ništa ispriječiti na putu ka našim ciljevima prema kojima koračamo, zajedno sa građanima i našim prijateljima, hrabrije i odlučnije.

A sad o našem razvojnom ambijentu i našim rezultatima u nekoliko narednih trenutaka konkretnije. U ovom mom izlaganju pomoći će nam malo i neke ilustracije:

Budžet za 2009. godinu je iznosio 10 363 478. uključujući prenesenu gotovinu iz 2008. godine u iznosu od 970 000 KM i 265 000 KM ostvarenih po osnovu granta sa viših nivoa vlasti.

I u 2009. godini veliku pažnju posvetili smo infrastrukturnim projektima. Međutim, zbog utjecaja ekonomske krize koja se odrazila i na naš Budžet to je bilo u nešto manjem obimu. Zajedničkim ulaganjima naših građana i Općine u jednakom omjeru, što je naša prepoznatljivost, uspjeli smo realizirati znatan broj projekata putne i vodovodne infrastrukture, u kojima Općina učestvuje sa cca 3 100 000 KM.

Zaobilaznica – izmještanje dijela R400 od ul. Z. Žalića do ul. M. Pilipovića sa vrijednošću 349 165 KM,

Rekonstrukcija dionice M 4.2. Grupex – Križ i ulice Đure Pucara Starog – obilaznica Maljevac u vrijednosti od 1 500 000 KM

Put Zborište – Stabandža – Bućevci – Ravnice – 116 624 KM,

Vodovod Podzvizd, izgradnja potisnog cjevovoda Kvrkulja - Gladno brdo – 1 084 000 KM,

te još 13 drugih projekata putne infrastrukture rađenih na nivou bijele ceste u ukupnoj vrijednosti radova od 690 000 KM.

Već tradicionalno svake godine povodom Hidžretske nove godine, Katoličkog i Pravoslavnog božića organiziramo svečane prijeme za naše građane, predstavnike svih konfesija. Naravno, nezaboravljamo ni naše najmlađe, koje povodom svake Nove godine posjetimo sa korisnim poklonima za koje uprave svih dječijih vrtića na području Općine i uprava Životne pedagoške zajednice djece bez roditeljskog staranja iskažu interes. Također, u gradskom parku organizirali smo i priredbu za najmlađe, u okviru koje je upriličena i posjeta Djeda mraza sa mrazicama.

Općinski načelnici općina sa područja USK-a organizirali su se kao Kolegij općinskih načelnika, putem kojeg se organizirano djeluje prema drugim nivioima vlasti, a u interesu svih općina ovog kantona. Smatram ovo dobrim putem za realizaciju zajedničkih općinskih interesa i nadam se jačanju ove organizacije i međusobne saradnje.

Dan općine 2009. godine obilježen je Svečanom sjednicom općinskog vijeća na kojoj su dodjeljena najviša općinska priznanja i nagrade. Pored Svečane sjednice upriličena su i brojna druga događanja, među kojima izdvjamo kulturno-umjetničku manifestaciju „Moj grad na današnji dan“, kojom su naša kulturno-umjetnička društva, organizacije, umjetnici i izvođači, na sebi svojstven način, prikazivali kulturne, umjetničke, historijske i druge vrijednosti naše općine.

Općina Velika Kladuša je jedina i prvi put na prostorima Bosne i Hercegovine ušla u jedan specifičan i meni posebno drag i vrijedan projekat, čija vrijednost nije toliko u izdvojenim sredstvima, već u namjeri, cilju i brojnošću neposrednih korisnika. Naime, prošle godine potpisali smo ugovore sa svim redovnim studentima sa područja naše općine o cjelogodišnjem stipendiranju. Izdvojeno je 380 000 KM za 358 studenata, a sa ovom praksom nastavili smo i ove godine u kojoj smo potpisali ugovore sa 373 studenta u vrijednosti od 385 000 KM.

U našim prioritetima na visokom mjestu je svakako ostvarivanje saradnje sa drugim gradovima, općinama i institucijama u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Saradnju ostvarujemo kroz, prije svega, poslovne, kulturne i sportske aktivnosti, ali i kroz zajedničke projekte sa kojima apliciramo prema EU fondovima. U prošloj godini posebno bih izdvojio saradnju sa Zagrebom, Novaljom, Slunjom, Glinom, Topuskim, Linzom, Ljubljanom brojnim gradovima i općinama iz BiH, a svakako nastavjena je i saradnja sa našim prijateljima iz Cetinja u Crnoj Gori, Meldole u Italiji, Voge u Norveškoj i drugima. Također, nastavili smo saradnju sa brojnim prijateljima iz BiH od kojih bi u prošloj godini izdvojio intenziviranu saradnju sa Mostarom. Ovom prijateljskom gradu poklonili smo izuzetno vrijedno umjetničko djelo našeg velikokladuškog kipara, Zlatka Dizdarevića – spomenik Šantićevoj Emini u prirodnoj veličini, ali i više manjih skulptura.

Zajedno sa građanima općine Velika Kladuša i dioničarima Agrokomerca d.d. uspjeli smo spriječiti prodaju mesne industrije Agrokomerca u bescijenje, te na taj način spriječili legalizaciju pljačkanja Agrokomerca čime smo podržali istinske vlasnike u borbi za prava na rad i imovinu koju su godinama stvarali u ovom nekad velikokladuškom gigantu.

Kada govorimo o kulturnim događajima i projektima svakako bih izdvojio početak snimanja igranog filma „Majka“, koji govori o patnjama, osjećajima i razmišljanjima krajiške majke u ratnim okolnostima. Zatim, nezaobilazni Kladuški dani kulture u okviru kojih se, u periodu od mjesec dana, raznim priredbama i događajima promovišu kulturne vrijednosti općine Velika Kladuša i krajiškog načina života i djelovanja. Posebno mjesto među kulturnim dešavanjima zauzima Festival rodoljubive zavičajne pjesme. Prošle godine je održan treći po redu. Ovo je jedini festival ovog tipa na ovim prostorima i već je privukao pažnju svih kulturno umjetničkih krugova. Treba naglasiti da je njegova vrijednost, pored kulturno zabavne, u tome što svake godine generira novi fundus izvorne zavičajne pjesme te što otvara mogućnost i mladim autorima za promociju i uspjeh. Jedan od kulturnih događaja koji zavrijeđuje posebnu pažnju jeste Krajiški teferič. Prošle godine u Donjoj Vidovskoj održano je sedmo po redu okupljanje preko 10 000 krajišnika koji su istovremeno sa krajišnicima koji žive i rade u SAD manifestirali kulturu i običaje ovog kraja. Naime svake godine u isto vrijeme u SAD – svake godine mijenjajući državu i u Velikoj Kladuši – svake godine mijenjajući mjesnu zajednicu okupljaju se krajišnici koji kroz zabavu, igru i pjesmu promovišu i štite od zaborava krajišku kulturu.

Jedan od najvećih kulturno umjetničkih projekata je svakako konjanički spomenik Muje Hrnjice za čiju smo trajnu konzervaciju i restauraciju izdvojili značajna sredstva u 2009. godini. Ovaj spomenik velikokladuškog autora Zlatka Dizdarevića sa 10,5 m dužine, 8 m visine i 3 m širine predstavlja jedan od najvećih spomenika ove vrste u svijetu. Da bi ga doveli do finalizacije, odnosno lijevanja u bronzu, potrebna su velika finansijska sredstva koja namjeravamo izdvojiti u narednom periodu.

Svjesni problema koje izaziva pošast zloupotrebe opojnih droga, koja je na području naše općine imala i smrtne ishode, donijeli smo i Program prevencije lokalne zajednice u borbi protiv zloupotrebe opojnih sredstava, čiji je cilj programsko i sistematsko djelovanje institucija ali i šire društvene zajednice na sprečavanju ove pojave.

Općina Velika Kladuša je u potpunosti provela demokratsku proceduru izbora u mjesnim zajednicama na području općine Velika Kladuša za mandat 2009/2014 godina. Proceduru su provodili izborni organi: Izborna komisija, birački odbori, a izborni proces su pratili i politički subjekti putem akreditiranih posmatrača. Po potvrđivanju izbornih rezultata Komisija je provela obuku za sve izabrane, a potom istima dodijelila uvjerenja o izboru. U ovom izbornom procesu bilo je osigurano i pravo prigovora. Ovakva procedura izbora u mjesnim zajednicama sa svim savremenim demokratskim načelima izbora je jedinstvena u BiH.

Zahvaljujući aktivnostima koje smo vodili u prošloj godini crkva sv. Georgija proglašena je nacionalnim spomenikom, pored druga četiri nacionalna spomenika na području naše općine: Stari grad Podzvizd, Stari grad Vrnograč, Stari grad Todorovo i Gradska džamija u Velikoj Kladuši.

Iako prijevoz učenika, kao zakonska obaveza, nije u našoj nadležnosti već u nadležnosti kantona i u 2009. godini nastavili smo sa finansiranjem prijvoza za 2 500 osnovaca i srednjoškolaca za što smo izdvojili 306 000 KM.

Neželeći ništa prepustiti slučaju i biti nespremni formirali smo Krizni štab za zaštitu stanovništva od virusa H1N1 s ciljem praćenja, kontrole i poduzimanja odeređenih mjera prevencije širenja ove zarazne bolesti.

Općina Velika Kladuša posvećuje veliku pažnju našoj mladosti kroz finansiranje raznih projekta, prijevoza učenika stipendiranje i sl. Tako smo i ove godine potpisali ugovore sa nekoliko nevladinih organizacija o finansiranju određenih projekata. Sa NVO „Horizonti“, projekat „Zelene površine - pluća našeg grada“, uređenje parka – Miting point, kod Doma zdravlja, sa NVO „Naša djeca“, projekat „ Mladi i zajednica“ , sa UG „Stari grad Podzvizd“, projekat “Identifikacija i obilježavanje kulturno -historijskih spomenika i sa NVO „Demokratska organizacija mladih“, projekat „Mladi mladima“. Također, pratimo naše studente tokom studija; u kojoj su fazi studiranja i na kojim fakultetima, a nakon diplomiranja organiziramo i svečane prijeme za diplomante na kojima prisustvuju i direktori JP i JU, poduzetnici, predstavnici Zavoda za zapošljavanje, pa diplomanti imaju priliku da se predstave potencijalnim poslodavcima. U okviru svojih nadležnosti i Općina Velika Kladuša osigurava određen broj radnih mjesta svake godine i mogućnost za sticanje pripravničkog staža.

U prošloj godini ušli smo u još dva značajna projekta; Rekonstrukcija i dogradnja centra za kulturu i obrazovanje “Zuhdija Žalić” Velika Kladuša i Modernizacija i rekonstrukcija ulice Sulejmana Topića i izgradnja kružnog toka kod Doma zdravlja. Ukupna vrijednost ovih projkata je 740 000 KM.

Kada govorimo o poljoprivredi treba naglasiti da je Općina Velika Kladuša sa 2.454 registrirana poljoprivrednika među prvima na USK. Izdvojili smo 3 % realiziranog budžeta kao poticaj poljoprivredi i podržali značajan broj razvojnih projekata. Finansirali smo nabavku sadnog materijala cjepljenog kalemljenog oraha i podigli 22 ogledne plantaže na površini od 100 dunuma. Značajno smo pomogli razvoj tehničkih kapaciteta dva pravna lica organizatora kooperantske proizvodnje. Organizirali smo Prvu kladušku školu pčelarstva. Kroz ovu školu u prošloj godini 112 pčalara je prošlo osnovnu teoretsku i praktičnu obuku iz osnova pčerastva i dobilo certifikat o završenoj obuci. Za 20 pčelara početnika osigurali smo po dvije košnice sa pčelama i osnovnom opremom. Procjena je da na prostoru Općine ima preko 5.000 košnica pčela

Zadržali smo nivo proizvodnje mlijeka na cca 6 miliona litara što znači 2. mjesto po proizvodnji mlijeka na području USK-a. Povećali smo proizvodnju u tovu junadi i samo u prošloj godini 21 registrirani poljoprivrednik je uzgojio 204 komada junadi. Velika Kladuša je izvršila registraciju, obilježavanje i vakcinaciju sitne stoke u najvećem broju u Unsko sanskom kantonu, tako da danas ima 11.629 registriranih grla ovaca, koza i dr.

Nabavljen je sadni materijal u plasteničkoj proizvodnji za ekonomsko osnaživanje amputiraca, a preko udruženja Amputirac. Značajno smo povećali broj ostvarenih prava na poticaj od kantona i federacije u iznosu od 1.307.643 KM. Zasađeno 63 dunuma novih zasada jagode i maline. 540 kooperanata zasijalo površinu od 715 dunuma i ostvarilo proizvodnju od 1.126.491 kg krastavaca kornišona, što čini 41,61 % ukupno proizvedene količine krastavaca na Unsko sanskom kantonu. Plasirali smo 2.707.241 kg krastavca na tržište BiH, Evropske unije (Sloveniju, Mađarsku) i Hrvatsku.

Prva smo Općina koja je u suradnji sa Udruženjem poljoprivrednika formirala zajednički revolving fond za nabavku visokosteonih junica gdje poljoprivrednici preko svog udruženja sami odlučuju tko će biti korisnik sredstava fonda. Organizirali smo mnoga edukativna stručna predavanja za poljoprivredne proizvođače.

Ostvarena je i puna saradnja sa udruženjem poljoprivrednika i poljoprivrednim proizvođačima, obezbjeđen im je prostor, kompjutor, oprema za normalno funkcionisanje te sredstva za osnovne troškove, a podržali smo i razne projekte ovog udruženja.

Svake godine Općina organizira Dane poljoprivrede na kojima poljoprivredni proizvođači imaju priliku izložiti svoje proizvode, razmijeniti mišljenja i iskustva, te osvojiti i brojne nagrade za aktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Da su naši menadžeri prepoznatljivi i izvan općine govori i činjenica da je naš poduzetnik Edin Miljković dobitnik priznanja „Najmenadžer 2009“ u kategoriji „Mali biznis“ te mu i ovom prilikom čestitam. Također, iskoristio bih mjesto i vrijeme da istaknem i izuzetno dobru i korektnu saradnju sa Udruženjem poduzetnika Općine Velika Kladuša.

Protekla 2009. godina za Veliku Kladušu i sportske kolektive predstavlja pravu renesansu sporta. Konjički klub „Krajišnik“ sa grlom „Princ kladuški“ osvojio je pet prvih mjesta u trkama na kojima je učestvovao. Tako je osvojen Četvrti Memorijal dr. Franjo Tuđman u Sinju-RH, Šesti memorijal Alija Izetbegović u Bihaću, BH derbi u Sarajevu, Trke grada Velika Kladuša, Bajramske trke grada Sarajeva. Ostala grla ovog kluba osvojila su još četiri prva mjesta, tako da konjički klub Krajišnik sa pravom nosi titulu najuspješnijeg kluba u BiH.

Nogomenti klub Krajišnik u doigravanju za ulazak u Prvu ligu Federacije BiH pokazao je svoju nadmoć nad protivnicima i uspješno ušao u Prvu ligu F BiH, znači korak do najelitnije lige BiH. U jesenjem dijelu prvenstva 2009. godine u ovom rangu zauzeo je odlično šesto mjesto i postavio nove standarde igre, ponašanja i posjete na utakmicama.

NK ABC Podzvizd počeo je takmičenje u Prvoj ligi USK i na kraju jesenjeg dijela postao je Prvak, a njihovi pioniri u takmičenju za kup BiH plasirali se među osam pionirskih klubova u BiH što je historijski uspjeh.

2009. godina bila je uspješna i za ostale sportiste Velike Kladuše prije svega karatiste, odbojkašice, košarkaše, koji su ostvarili rezultate za divljenje.

Ovo je iza nas. A ispred nas veoma teško i složeno vrijeme. Pred nama je zabrinjavajuća politička, a nadasve ekonomska situacija. U našoj zemlji osjećamo se prevarenim ili ne znam koji je ovdje izraz adekvatan, pogotovo poslije saznanja da su naši susjedi učinili mnogo više i da su mnogo više odmakli i krenuli put Evrope. Na tom planu BiH je očito posljednja. Razočarava i činjenica da čak ni međunarodna zajednica ne uspjeva da se snađe u postojoćoj BH situaciji. I tu su očita njena lutanja, a pomalo i nesigurnost. Bolno je saznanje, da se u historiji ne pamti da je i jedna zemlja dobila toliko ekonomske i svake druge pomoći kao što je to BiH, a da se i dalje nalazi na rubu očaja. Poruke koje nam stižu iz razvijenog svijeta svode se skoro na vapaj: “Ovo vam je posljednja šansa”. A mi, već ušli u izbornu godinu, opterećeni korupcijom skandalima i aferama kojima se ne nazire kraj. Izborna strategija vodećih političkih partija se zasnima na financijskim tranšama MMF-a i Svijetske banke što dovoljno ukazuje koliko je složen put pred nama.

Mi, u Velikoj Kladuši, poodavno smo predosjećali ovaj val krize, pa smo, se sa naše strane, koliko je to bilo moguće, suočili sa tim velikim problemom. Uz puno razumijevanje građana, zajedno sa njima ostvarujemo značajan napredak na polju infrastrukture, poljoprivrede, poduzetništva, kulture i sporta. Također, i ove godine nastavljamo još odlučnije i sa još značajnijim projektima od kojih bi pomenuo samo neke kao što je plinofikacija, izgradnja kanalizacione mreže, izgradnja modernog i funkcionalnog Centra za kulturu i dr.

I u ovakvim teškim prilikama, mi vidimo svoju šansu koju valja iskoristiti, ali nam je za aktiviranje svih naših potencijala potrebno daleko veće razumijevanje i povjerenje naše šire društvene zajednice. Naše dosadašnje iskustvo na tom planu je razočarenje. Ne želimo i nećemo da prihavtimo, niti ćemo ikad prihvatiti, da nakon toliko godina nemamo odgovora za Agrokomerc, od onog koje preuzeo brigu o ovom nekadašnjem najvećem gigantu prehrambene proizvodnje. Naprotiv svjedoci smo daljnjeg bestidnog razaranja Agrokomerca.

Nikako da se shvati da naš svaki iskorak mimo tog potencijala je pretežak i rizičan. Neće niko ili ne želi da shvati da mi to nosimo u srcu.

Ovo nije svakako prilika za žaljenje, sažaljevanje ili bunt, ali molimo bar malo razumijevanja uz odlučnost da se nećemo nikad odreći borbe za Agrokomerc.

Nadam se da mi nećete zamijeriti što neznam vješto prikriti osjećaje koji nadiru.

Neka nam se sve lijepe, zdrave, dobre i prosperitetne ideje našeg napretka ostvare!

Iskazujem svoje veliko poštovanje Vašem prisustvu i pažnji koju ste nam iskazali.